OPIS ISTRAŽIVANJA
“Gradski prozori u prirodu” je projekt obnove omiljenog zagrebačkog parka. Želimo ga obnovljenog prezentirati što većem broju posjetitelja!
OPIS PROJEKTA
| NAZIV PROJEKTA | Gradski prozori u prirodu- Unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II) |
| REFERENTNA OZNAKA PROJEKTA | KK.06.1.2.02.0024 |
| MREŽNA STRANICA | https://www.zagreb.hr/en/gradski-prozori-u-prirodu-unaprjedjenje-urbane-bio/138660 |
| KORISNIK | Grad Zagreb |
| UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKTA | 34.916.730,32 kuna |
| OPERATIVNI PROGRAM SUFINANCIRANJA | Operativni program ‘Konkurentnost i kohezija’ 2014.-2020. |
| PODRUČJE SUFINANCIRANJA ODABRANOG PROJEKTA | Zaštita okoliša i održivost resursa |
| TEMA ODABRANOG PROJEKTA | Kultura i turizam |
| VRSTA ULAGANJA U ODABRANI PROJEKT | Ulaganje u infrastrukturu |
Ovo je naš tim – EKO2. Odlučili smo istražiti projekt “Gradski prozori u prirodu – Unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture”. Odabrali smo ga jer smo se svi složili da je projekt zanimljiv i zabavan za istraživanje te koristan za čitavu zajednicu. Naš sljedeći zadatak bio je dati ime timu. Odabrali smo naziv EKO2 jer ono simbolizira našu školu Druga EKOnomska škola, ali predstavlja i jedan od najvećih čimbenika u projektu “Gradski prozori u prirodu” koji je EKOlogija. Sljedeća stvar na našem dnevnom redu bila je dodjela uloga.
Voditeljice projekta: Doria Ružić i Dora Planinc
Fotograf: Anton Antić
Osobe zadužene za predstavljanje priče: Tea Haramina i Mirela Djaković
Voditeljice bloga: Tea Haramina i Mirela Djaković
Voditelj istraživanja: Marko Macenić
Osobe zadužene za objave na društvenim mrežama i odnose s javnošću: Zea Golić, Anton Antić, Patrik Kutle, Marko Penić i Lorena Ciglević
Programeri: Vitomir Pavičić i Matko Kuhar
Analitičari: Nika Milašinčić, Viktorija Lovrić, Karla Nadler i Jan Livančić
Dizajneri: Vitomir Pavičić, Paola Sošić, Lorena Cvitan i Lorena Ciglević.
I naravno naše nastavnice – voditeljice projekta: Biljana Pavelić i Ivana Virovac Bilandžija.
Imali smo više prijedloga za logotip tima. Kombinirajući najbolje ideje od svakog predloženog kreirali smo onaj konačni logotip tima. Sam logotip također predstavlja i našu školu i sam projekt. Dijelovi logotipa projekta osim samog naziva su stablo, cirkularno slovo O, grafička crta i broj dva u obliku labuda. Stablo označava najstarije drvo u parku, hrast lužnjak koji je star preko 600 godina i spomenik parkovne arhitekture zvan Dedek. Slovo O predstavlja cirkularnu ekonomiju i simbol je recikliranja što je jedan od načina na koji možemo zaštititi prirodu oko sebe. Također predstavlja obnovu parka. Kao ekonomski pokazatelj odabrali smo grafičku crtu, jer ipak smo mi ekonomisti, a grafikoni su naš osnovni alat. Broj 2 ima dvostruko značenje. Simbolizira našu 2. Ekonomsku školu i nacrtan je poput labuda kojeg možemo pronaći u maksimirskim jezerima. Ujedno simbolizira beskraj ljudske mašte.
Nakon prve mrežne edukacije krenuli smo u provedbu projekta. Dogovorili smo prvi sastanak uživo na kojemu smo se kroz videomaterijale upoznali s kohezijskom politikom, građanskim praćenjem i bitnim mrežnim adresama. Krenuli smo u izbor projekta pretražujući stranicu strukturnifondovi.hr. Radili smo u skupinama. Svaka skupina odabrala je jedan projekt koji je prezentirala ostatku učenika. Nakon izlaganja glasali smo i dogovorili se kako je projekt „Gradski prozori u prirodu“ najbolji izbor. Uslijedili su brojni sastanci na kojima smo slijedeći dobivene upute dogovarali daljnje aktivnosti. Većina sastanaka održana je mrežno, djelomično za vrijeme nastave, međutim puno više sati utrošili smo koristeći svoje slobodno vrijeme. Organizirani u timove, i prema dodijeljenim ulogama prionuli smo poslu. Pokrenuli smo mrežnu stranicu i društvene mreže, prikupljali javno dostupne podatke i uz to se dobro zabavili.
Iz prikupljenih podataka saznali smo cilj projekta „Gradski prozori u prirodu“, a to je upravljanje i korištenje prirodne baštine, očuvanje i unapređenje bioraznolikosti u urbanim ekosustavima te razvoj zelene infrastrukture. Projektnim aktivnostima predviđena je uspostava posjetiteljske infrastrukture i programskih aktivnosti na području spomenika parkovne arhitekture parka Maksimir.
Našim istraživanjem veći broj građana saznat će za unapređenje parka Maksimir i time ćemo ih potaknuti na posjet samom parku. To će doprinijeti kvalitetnijem provođenju njihovog slobodnog vremena. Planiramo u svoje istraživanje uključiti Turističku zajednicu grada Zagreba i time još većem broju članova zajednice približiti Park Maksimir. Putem naših društvenih mreža planiramo provesti dubinsko istraživanje provodeći ankete o sadržajima koji bi mogli zanimati posjetitelje. Rezultate ankete prezentirat ćemo turističkoj zajednici i podijeliti naša iskustva s terena.
Istraživanjem sekundarnih izvora podataka saznali smo da će se u Parku Maksimir do kraja 2021. godine izgraditi ili obnoviti dvanaest infrastrukturnih objekata. Počinje se s uređenjem prvog i drugog Maksimirskog jezera, radi se poučna šetnica, napravit će se Centar za istraživanje urbane bioraznolikosti, interpretacijski centar zaštićene faune Hrvatske, bioforenzični laboratorij te prikazi vodenih staništa. U drugom maksimirskom jezeru revitalizirat će se populacija riba te izgraditi bioremedijacijski otočić koji pomaže u pročišćavanju vode. Hortikultura parka bit će uređena te će biti postavljena parkovna i urbana oprema, info kiosci te prodajno-ugostiteljski objekti. Najvidljiviji dio projekta je unapređenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture. Osim toga razvijat će se i niz edukativnih programa. Kako bi Park i Zoološki vrt postali dostupniji građanima s poteškoćama u kretanju, nabaviti će se vozilo za osobe s invaliditetom. Projektom će se otvoriti desetak novih radnih mjesta. Urbana bioraznolikost omogućuje da velik broj ljudi o prirodi i njezinoj zaštiti uči u svojoj neposrednoj blizini.
Park Maksimir godišnje ima preko milijun posjeta. Čak 30 posto posjetitelja u park dolazi nekoliko puta tjedno na rekreaciju. Prostorom tako dominiraju rekreativni sadržaji, a bogata prirodna baština do sada nije bila dovoljno vrednovana. „Gradski prozori u prirodu“ projekt je koji će revitalizirati prirodnu baštinu parka. Njime će se omogućiti ne samo da Park bude u službi promicanja zaštite prirode, nego i da postane važno mjesto razmjene iskustava lokalnih, nacionalnih, ali i europskih stručnjaka.
PREDSTAVLJANJE PRIKUPLJANJA PODATAKA I INFORMACIJA
Istraživanjem ovog projekta planiramo park Maksimir približiti svim potencijalnim korisnicima i potaknuti ih na što češći dolazak u park. Park Maksimir predstavlja pluća grada jer iako je u cijelosti okružen gradskim naseljima zauzima površinu od 316 hektara. U njemu su utočište našle brojne biljne i životinjske vrste. U parku Maksimir zabilježeno je više od stotinu vrsta ptica, od kojih se značajem ističu ptice dupljašice. Zanimljiv je podatak da je u parku Maksimir gustoća populacija crvenoglavog djetlića (Dendrocopos medius), vrste ugrožene u europskim razmjerima, jedna od najvećih u svijetu. Značajne su i druge vrste životinja vezane uz stare šume, poput vjeverica te nekih vrsta šišmiša, inače globalno ugrožene skupine životinja.
Park ima mnoštvo šetnica i uređenih staza koje su pogodne za nordijsko hodanje, trčanje i vožnju biciklom. Moguće je i veslanje čamcima na Trećem jezeru, a za rekreaciju najmlađih posjetitelja tu su i dva moderno uređena dječja igrališta.
Iako je Park Maksimir u 2020. godini posjetilo je čak 2.168.576 posjetitelja smatramo da velik broj stanovnika i posjetitelja Zagreba nisu upoznati sa svim blagodatima parka. Važno je naglasiti da brojači posjetitelja nisu postavljeni samo kako bi saznali koliko ljudi posjećuje park Maksimir, nego su nam važni pokazatelji na temelju kojih možemo kvalitetnije upravljati ovim prostorom i poduzimati preventivne mjere za očuvanje cjelokupne prirode zaštićenih područja.
Podaci koje smo do sada prikupljali iz sekundarnih su izvora podataka i ujedno su to otvoreni podaci. Informacije koje su nam bile potrebne pronašli smo na mrežnoj stranici Strukturnih fondova, mrežnoj stranici Grada Zagreba kao nositelja projekta, na mrežnoj stranici Parka Maksimir te na mrežnim mjestima partnera na projektu.
Podaci o novčanim sredstvima dodijeljenima od strane Europske unije putem Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ razlikuju se od podataka o vrijednosti projekta koje smo pronašli na službenoj stranici Grada Zagreba. U komunikaciji s regionalnim koordinatorom saznali smo da do razlike može doći stoga što partneri mogu iskazati ukupnu vrijednost projekta, uračunavajući u projekt i troškove koji se ne mogu financirati sredstvima Europske unije.
Na službenoj stranici Strukturnih fondova pronašli smo naš projekt gdje su ukupni prihvatljivi izdaci dodijeljeni ovom projektu 22.889.601,52kn, a stopa sufinanciranja Unije je 85% što bi iznosilo 19.456.161,30 kn.
Na službenoj stranici Grada Zagreba, kao nositelja projekta, procijenjena vrijednost projekta iznosi 34.916.730,32 kn, a bespovratna sredstva su dodijeljena u iznosu od 13.982.257,30 kn.
Na stranicama Parka Maksimir pak piše da je ukupna vrijednost projekta 34.916.730,32 kn. Od tog iznosa, ukupno je prihvatljivih troškova projekta su 22.889.601,52 kuna, od čega bespovratna sredstva Europske unije iznose 13.982.357,30 kuna, tj. 61,09%.
Svakako plan našeg istraživanja je kontaktirati osobe u Parku Maksimir te osobe u Gradu Zagrebu zadužene za provedbu ovog projekta i saznati zašto je došlo do odstupanja.
Također nam je cilj saznati na koje pojedine stavke su koji iznosi utrošeni. Kontaktirat ćemo i udruge koje su partneri projekta (udruga BIOM, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba DODIR, udruga Vjetar u leđa) kako bismo saznali jesu li i oni, i na koji način sudjelovali u provedbi akcija koje su njima posebno zanimljive. U komunikaciji s udrugama, želimo saznati koliko njihovih članova koristi pogodnosti koje park nudi, kako bi se taj udio mogao povećati i što ih sprečava da taj udio bude veći.
Kontaktirat ćemo i neke od dječjih vrtića i vidjeti znaju li oni koje mogućnosti Maksimir nudi, što bi trebalo napraviti da vrtićka djeca budu posjetitelji parka.
Osim prikupljanja sekundarnih podataka, primarne podatke prikupit ćemo provođenjem intervjua. Također planiramo putem naših društvenih mreža provesti anketu kojom ćemo saznati koliko su ljudi upoznati sa svim mogućnostima koje park nudi.
Svrha našeg projekta je upoznati građane i posjetitelje grada s unapređenjem parka Maksimir, potaknuti ih na posjet samom parku i time obogatiti turističku ponudu grada Zagreba. Cilj nam je istražiti zadovoljstvo posjetitelja parka te prikupiti njihova iskustva i ideje. Saznati postoje li još neke aktivnosti koje bi se mogle uvrstiti u ponudu parka Maksimir i postoje li još neke interesne skupine, kao što su npr. dječji vrtići, kako bi se maksimalno iskoristio potencijal samoga parka. Dječje radosti i mašte nikada dosta. Podatke ćemo prikupiti anketirajući i intervjuirajući posjetitelje. Kao krajnji rezultat planiramo izraditi brošuru parka Maksimir sa cjelokupnom ponudom, te je prezentirati Turističkoj zajednici grada Zagreba. Brošurom ćemo objediniti sve prikupljene informacije i na zanimljiv i pristupačan način približiti posjetiteljima.
PRIKAZ STRUKTURE ISTRAŽIVANJA
Strukturu istraživanja možete pogledati i OVDJE.
