ČLANAK PODATKOVNOG NOVINARSTVA
Analiza podataka
Prije same analize bilo nam je bitno razumjeti značenje riječi podatak. Istraživanjem i proučavanjem danih videa i prezentacija, saznali smo sljedeće; Podatak je poznata ili pretpostavljena činjenica na kojoj se stvara informacija. Svaki podatak ima svoje geografske, vremenske i opisne značajke koje ga pobliže opisuju. Prvi korak analize podataka je pročišćivanje podataka. Pročistiti podatke znači pravilno ih rasporediti u tablicu i tako stvoriti strukturu pomoću redaka i stupaca. Nakon pročišćavanja podatke možemo proširiti čime ćemo omogućiti povezivanje dodatnih informacija s već postojećim podatcima. Kod analiziranja bitna je preglednost podataka, koju dobivamo kombiniranjem metoda filtriranja, grupiranja i razvrstavanja u tablicu, graf ili neki drugi prikaz podataka. Neki podatci mogu biti povezani, te je tu povezanost poželjno istaknuti. Kako bismo postigli preglednost i povezanost podataka, bitno je upoznati podatke, postaviti si cilj koji namjeravamo postići isticanjem podataka i riješiti se višaka. Postoji mnogo načina na koje možemo prikazati podatke. Ovisno o vrsti podatka možemo koristiti; linijske grafikone, histograme, položene stupčaste grafikone, kružne grafikone, tortne grafikone, prstenaste grafikone i razne vrste karata (choropleth, kartogrami, toplinske karte). Kada je potrebno prikazati veliki broj podataka možemo se služiti nizom grafikona. Nakon što smo proučili dane materijale počeli smo sa izvršavanjem zadataka i stvaranjem izvješća. Infografika je disciplina kojom smo se koristili kako bismo povezali i stvorili niz grafikona koji nude više informacija o istoj pojavi. Podatke smo dobili provedbom istraživanja, a istraživanja smo proveli pomoću anketa, intervjua i promatranja trendova i njihovih promjena. Vrlo korisni su nam bili i razni dnevnici i spisi. Za prikupljanje različitih vrsta podataka koristili smo različite metode. Za objektivne podatke, bitna nam je bila točnost, stoga smo kod njihovog prikupljanja koristili razne spise odobrene od strane raznih stručnih institucija, i provodili intervjue s stručnjacima. Stručne institucije koje smo posjetili bili su muzeji i turističke agencije, a od stručnjaka imali smo priliku razgovarati s profesorima naše škole i profesorima obližnjeg sveučilišta. Ankete smo provodili kako bismo saznali mišljenja ljudi. Za mišljenja smo pitali učenike naše škole. Kod pisanja izvješća koristili smo se podatkovnim novinarstvom, što znači da smo prikupljali objektivne podatke i prikazivali ih realno, a mišljena, svoja i tuđa smo naznačili i tako ih predstavili. Svatko od nas imao je različite uloge u kontrolnom popisu podatkovnog novinarstva. Voditelji su se pobrinuli za potragu za podatcima i analiziranjem istih, analitičari i predstavnici priče su proveli pročišćavanje podataka i njihovo obogaćivanje, dok su dizajneri i programeri navedene podatke vizualizirali stvarajući odgovarajući format. Voditelji bloga i društvenih mreža pratili su naš rad i o njemu pisali na blogu i društvenim mrežama našeg tima. “ podatkovno novinarstvo je oblik novinarstva kojim se prikupljaju, čiste I analiziraju podaci, primjenuju nove tehnologije I prevode podaci u informacije, vizualizacije I analize.”
Fotografija uz članak-objašnjavanje podatkovnog novinarstva
INTERAKTIVNI INFOGRAM