ČLANAK PODATKOVNOG NOVINARSTVA
Kumice s Dolca u panici?
Imaju li kumice s Dolca razloga biti u panici? Znači li oplemenjivanje bilja prosperitet za hrvatsku poljoprivredu ili će manji poduzetnici pasti u deficit? Hoćemo li vidjeti dalmatinsku maslinu kako raste u Slavoniji ili ne? Ovo su pitanja koja ste si možda postavili kada ste čuli za projekt Bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja koji provodi Znanstveni Centar Izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja. S obzirom na veliki broj ovakvih i sličnih pitanja koja smo si i sami postavljali, odlučili smo pronaći odgovore na njih i podobnije objasnili o kakvom je projektu riječ.
Primjena metoda za oplemenjivanje bilja u RH dosad je bila skromna uglavnom zbog financijskih ograničenja, kratkotrajnosti prethodnih istraživačkih projekata i nedovoljne znanstvene opremljenosti. No, negativan trend primjene metoda oplemenjivanja ovdje završava. Znanstveni centar izvrsnosti CroP-BioDiv provodi projekt Bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja koji se financira iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, ukupne vrijednosti 31.884.484,15 kuna bespovratnih sredstava što predstavlja stopu sufinanciranja od 85% dok se 15% financira iz nacionalnih izvora. Partneri na projektu su Agronomski fakultet iz Zagreba, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, PMF u Zagrebu, Poljoprivredni institut Osijek, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Projekt je s provedbom započeo u listopadu 2017., a posljednji mjesec provedbe aktivnosti je listopad 2022.
Institucije koje sudjeluju u projektu
Glavni ciljevi ovog projekta su očuvanje biljnih genetskih izvora, fenotipizacija, genotipizacija, bioinformatika i diseminacija. Sigurno se ovdje pitate što je to fenotipizacija i genotipizacija? Koju korist donosi za hrvatsku poljoprivredu i kako to možemo povezati sa kumicama na Dolcu?
Ciljevi projekta
Krenimo redom. Fenotipizacija se bavi proučavanjem fenotipa, što znači da proučava vanjske karakteristike biljaka poput izgleda, visine, roka trajanja te uvjeta u kojima se biljke razvijaju i rastu. Genotipizacija se bavi genotipom biljke, odnosno, metodama genotipizacije možemo modificiranjem samog genotipa mijenjati određene osobine te dobiti nove i željene karakteristike biljaka. Jednostavnim rječnikom, fenotip predstavlja skup vanjskih osobina organizma, a genotip skup unutrašnjih osobina organizma. Primjenom navedenih metoda modificiranja dolazi do nastanka novih biljnih kultivara koji imaju bolje karakteristike od prvobitnog kultivara predmetne biljke. Ovi postupci modifikacije ne čine značajne promjene na razini genotipa niti dolazi do miješanja različitih vrsta biljaka, što bi značilo da se ne radi o nikakvoj vrsti genetskog modificiranja organizama, popularno zvanog GMO-a. Zapravo, proces stvaranja novih kultivara, s novim osobinama pruža nam strukturu biljke s poboljšanom kakvoćom, otpornostima na bolesti, te ‘oživljavanje’ 8 odabranih kultura biljaka. Kulture biljaka u okviru ovog projekta odabrane su prema tri kriterija zastupljenosti na nacionalnoj i globalnoj primijenjenoj razini; visoka, srednja i niska zastupljenost.
Biljne kulture – elementi projekta
Visoko zastupljene vrste su kukuruz, pšenica i soja. Ove vrste su od velike važnosti i najviše zastupljene u Republici Hrvatskoj kao i u ostatku prostora Europske unije, ali se svi njihovi oplemenjivački programi baziraju isključivo na metodama standardnog oplemenjivanja. Drugoj skupini srednje zastupljenosti pripadaju vinova loza i maslina kao tradicionalne kulture, čiji su divlji kultivari premalo zastupljeni i previše izostavljeni. I na kraju tri u potpunosti zapostavljene kulture su kupusnjače i lukovi, grah te dalmatinski buhač i kadulja za koje se želi naći način da se ponovno počnu saditi na većim prostorima te da imaju veću održivost.
Rezultat primjene svega prethodno navedenog jest formiranje „recepata“ za stvaranje novih kultivara, dostupnih svima, koji bi zbog svojih novo dobivenih karakteristika bili otporniji na bolesti, imali višu funkcionalnu vanjštinu te bolju kakvoću no što je imaju početni kultivari ovih 8 kultura, te bi se novostečeno znanje o ovim kulturama širilo dalje preko radionica, ljetnih škola i konferencija koje bi otvorile vrata novim studentima i sudionicima ovog projekta u njihovom daljnjem radu.
Pokazatelji provedbe projekta pratit će se kroz broj istraživača koji sudjeluju u projektu, do sada se uključilo njih 47, kroz objavu znanstvenih publikacija, ostvarene znanstvene suradnje i prijave znanstvenih projekata, što tek predstoji provesti.
A sad, da se vratimo na kumice. One ne trebaju brinuti, ovaj projekt na njih može imati samo pozitivan efekt jer će biti u mogućnosti koristiti nove, kvalitetnije kulture. Za naše kumice i poljoprivredni sektor, realizacija ovog projekta dovodi do ekonomske koristi, prosperiteta i dugo očekivanog cvjetanja hrvatske poljoprivrede. Što se tiče maslina u Slavoniji, nažalost, taj fenomen nećemo tako skoro vidjeti.
