Infografika
Slika 1 Geografski položaj pilot područja na kojima se prikupljaju i analiziraju informacije u projektu Cascade.
ČLANAK PODATKOVNOG NOVINARSTVA
Analiza i demonstracija rezultata dobivenih istraživanjem projekta CASCADE
Projekt CASCADE započeo je 1. siječnja 2020. godine. Projekt se bavi poboljšanjem znanja, procjenjivanjem kvalitete i osjetljivosti obalnih i morskih ekosustava u Italiji i Hrvatskoj. Krajnji cilj ovog projekta je obnavljanje ugroženih vrsta u Jadranskome moru. Projekt obuhvaća 11 pilot područja. Pilot akcijama procijenit će se te zaštititi obalna i morska bioraznolikost, procijenit će se utjecaj raznih događaja na ekosustave.
Pilot područja su:
P1 – laguna Grado i Marano i Tršćanski zaljev;
P2 – obalni pojas talijanske regije Emilia Romagna;
P3 – morsko zaštićeno područje Torre Guaceto, Punta della Contessa, Melendugno u talijanskoj regiji Puglia;
P4 – ušće rijeke Neretve;
P5 – obalni pojas talijanske regije Veneto;
P6 – ušće rijeke Miljašić Jaruga;
P7 – obalni pojas talijanske regije Molise;
P8 – sjeveroistočni dio Jadranskog mora u Hrvatskoj;
P9 – ušće rijeke Cetine;
P10- morski park Torre del Cerrano i Pineto na obali Abruzzo;
P11 – obalni pojas talijanske regije Marche.
Iznos financiranja projekta iznosi 5.817.540,00 od čega je iz ERDF-a sufinancirano 85%, odnosno 4.944.914,95 eura.
Sredozemno more sadrži 4% do 18% svih identificiranih morskih vrsta, što je odlično s obzirom na bioraznolikost i s obzirom da predstavlja samo 0.82% globalne površine oceana. Idealno je mjesto za proučavanje morskih organizama koji su od globalne važnosti. Zbog velikog učinka klimatskih promjena, Sredozemno je more jedno od najranjivijih regija u svijetu. Na degradaciju ekosustava utječu industrijalizacija, urbanizacija i promet te neodrživo korištenje minerala i živih resursa kopna i mora. Rezultati takvih navika su nepovratne promjene u Jadranskom moru zbog zakiseljavanja i gubitka bioraznolikosti. Sve to ozbiljno ugrožava i oštećuje ekosustave.
Iako je naše more najčišći dio Sredozemlja, u cijelom svojem dijelu nije jednake kakvoće. Određeni stupanj zagađenja Jadranskog mora prouzročile su lučka industrija, poljoprivredna kemijska sredstva, promet i turizam. Većina površine Jadranskog mora još uvijek ima prirodnu čistoću, uglavnom na otvorenom moru. Obalni dijelovi sve se više onečišćuju. Onečišćenju obalnog mora posebno pridonose otpadne vode iz domaćinstava i tijekom turističkih sezona. Posebno ugrožena područja naše obale su zatvoreni zaljevi te lučko- industrijska središta. Najugroženiji je sjeverni Jadran u koji se slijeva industrijski otpad talijanskog sjevera, to su točke mjerenja P1 i P5.
Graf 1.: Najveći gradovi na obali Jadranskog mora prema broju stanovnika u tisućama
Kako bismo bolje istražili odabranu temu, na nastavnim satima Hrvatskoga jezika i Geografije, podijelili smo se u timove te je svaki tim dobio svoj zadatak. Jedan tim imao je zadatak pisati e-mailove partnerima u projektu CASCADE i zatražiti dodatne informacije. Drugi tim izradio je tematsku kartu na kojoj su prikazana sva područja na kojima se vrši prikupljanje podataka na obali Jadranskog mora. Treći tim dobio je zadatak istražiti što sve utječe na ekološko stanje Jadrana. Kao izvori znanja poslužili su nam: dokumenti objavljeni na službenoj stranici projekta CASCADE, udžbenici iz Hrvatskoga jezika i Geografije te podatci i dokumenti partnera u projektu CASCADE, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije koje nam je ustupila gospođa Iva Slade te podatci Javne ustanove More i krš Splitsko-dalmatinske županije koje nam je ustupila gospođa Jelena Kurtović Mrčelić. Iz podataka Javne ustanove More i krš iščitali smo kako je ušće rijeke Cetine područje ekološke mreže Natura 2000, s ciljem očuvanja pješćanih dna trajno prekrivenih morem. Na ušću je karakteristično naseljenje strogo zaštićene cvjetnice Cymodocea nodosa koja je dom mnogim biljnim i životinjskim vrstama pa tako i plemenitoj perisci kojoj prijeti izumiranje. Pijesak za dohranu ne bi se smio vaditi na području gdje je naseljena cvjetnica Cymodocea nodosa. Također bi se trebalo zabraniti daljnje nasipavanje i izgradnja obale na dijelovima koji su sačuvali svoju izvornost. Potrebno je u potpunosti izgraditi kanalizacijsku mrežu kako u blizini ušća, tako i zaleđu rijeke Cetine. Za migratorne vrste koje ovise o slatkovodnom sustavu potrebno je osigurati prohodnost migratornih puteva i protok vode. Klimatske promjene uzrokuju promjene u temperaturi i slanosti, odnosno mijenjaju ekološke uvjete u moru, što se odražava na sastav životnih zajednica. Zamijećene su promjene u trofičkom lancu kao što su invazivne vrste poput zelene alge Caulerpa cylindracea i plavog raka Calinestes sapidus koje napreduju područjem te su potencijalna prijetnja izvornoj flori i fauni.
Iz svih dokumenata iščitali smo da su glavni uzroci onečišćenja našeg mora i najveća prijetnja bioraznolikosti: urbanizacija i industrijalizacija, pomorski promet, turizam i klimatske promjene te smo ih grafički prikazali. Budući da su najzagađeniji dijelovi oko velikih gradova, istražili smo koji su najveći gradovi na obali Jadranskog mora. Uz velike gradove onečišćenju doprinosi i pomorski promet putem kojeg se unose strane i invazivne morske vrste. Turizam koji može biti odličan za razvoj lokalne zajednice ima nuspojavu doprinosa onečišćenju i uništavanju krhkih obalnih staništa zbog velike koncentracije posjetitelja i vozila. Istražili smo broj noćenja u obalnim Jadranskim regijama po državama. Po broju noćenja ističu se Italija i Hrvatska. Na bioraznolikost utječu i klimatske promjene. Podižu se globalna temperatura mora i razina svjetskog mora. Mnoge točke pilot projekta CASCADE nalaze se na ušćima rijeka, to su točke P2, P4, P6, P7 i P9. Zbog podizanja razine svjetskog mora, more prodire u područja ušća i utječe na biljni i životinjski svijet.
Graf 2.: Prosječno podizanje razine svjetskog mora u mm od 1900.-2000. godine.
Rezultati ovih mjerenja otkriti će relevantne čimbenike koji utječu na biološku raznolikost te će se nakon toga definirati metode ublažavanja negativnih čimbenika koji utječu na bioraznolikost. U budućnosti, projekt CASCADE biti će korišten za potrebe očuvanja prirode, turizma i gospodarstva.
INTERAKTIVNI INFOGRAM