Infografika- grafički prikaz utrošenih projektnih sredstava
ČLANAK PODATKOVNOG NOVINARSTVA
Može li životni stil na Jadranu biti inspiracija za održivi razvoj?
Projekt Životni stil na Jadranu kao inspiracija za održivi razvoj je strateški projekt Programa pogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014.-2020. Projekt je s realizacijom započeo 1.6. 2020., dok je planirani završetak projektnih aktivnosti 30.6. 2023. g. Cilj projekta je upravljanje i promocija Jadrana kao zelene, pametne, održive i dostupne prekogranične turističke destinacije. Fokus projekta je očuvanje autentičnog životnog stila te materijalne i nematerijalne baštine. Nositelj projekta je Dubrovačko-neretvanska županija uz brojne hrvatske i talijanske partnere, a to su: Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, Javna ustanova Razvojna agencija Šibensko-kninske županije, Sveučilište u Zadru, Istarska županija, PROMOTURISMOFVG, Regija Veneto – Odjel za turizam, Razvojna agencija Regije Marche, Regija Molise, Javni teatar Apulije – Regionalni konzorcij za umjetnost i kulturu, Regija Emilia Romagna, Regija Abruzzo te pridruženi partner Regija Apulija.
U istraživanje, zaštitu i promociju uključeno je 12 lokacija u pet hrvatskih županija i sedam talijanskih regija. (vidi sliku 1. – KARTA LOKACIJA UKLJUČENIH U PROJEKT) Odabrane lokacije u Hrvatskoj su: Grad Ston i poluotok Pelješac, Pustinja Blaca na otoku Braču, otok Murter, Ravni Kotari i Momjan.
Slika 1. Karta lokacija uključenih u projekt
Ukupan broj prirodne baštine uključene u projekt je 54, od kojih je šest upisano u UNESCO-ov popis svjetske baštine. Utvrđeno je da je uključena prirodna baština sa svojim postojećim uslugama prikladna za razvoj tzv. sporog turizma, primjerice za sportsko-rekreacijske aktivnosti, vođene ture, promatranje životinja i prirode, poučne staze, edukaciju i sl. Stoga bitan dio projekta čine radovi na infrastrukturi za posjetitelje poput otvaranja info centara, postavljanje edukativnih panoa i ploča, ugostiteljska ponuda i ponuda smještaja u zaštićenim područjima.
U projekt je uključeno 132 kulturna dobra, od čega je 38 upisano na UNESCO-ov popis. Kulturna dobra također su pogodna za razvoj tzv. sporog turizma. Za predstavljanje materijalne kulturne baštine već postoje rute, muzeji, spomenici, dvorci i sl. Nematerijalna baština vidljiva je kroz tradicionalne manifestacije poput festivala, običaja, glazbe, plesa te gastronomije. Stoga, infrastruktura za posjetitelje uključuje pješačke staze, staze za biciklizam, staze za posjet kulturnim znamenitostima te ugostiteljske i smještajne objekte.
Zbog toga su u projekt uključene istraživačke institucije i institucije koje se bave upravljanjem i zaštitom prirodne i kulturne baštine, razne nevladine udruge i pojedinci uključeni u očuvanje i zaštitu prirodne i kulturne baštine te lokalne vlasti.
U fokusu građanskog praćenja i istraživanja je provedba projekta na prostoru vodećeg partnera, Dubrovačko-neretvanske županije. Kao što je prikazano na slici 3. – GRAFIČKI PRIKAZ UTROŠENIH PROJEKTNIH SREDSTAVA, ukupna proračunska sredstva za projekt iznose 3,749,696.92 €. Od tih sredstava Europski fond za regionalni razvoj financira 3.199.991,33 €, odnosno 85%. Partneri sufinanciraju 564.704,38 €, odnosno 15%. Proračun za Dubrovačko-neretvansku županiju iznosi 863,213.81 €. Od toga 738.845,50 € financira Europski fond za regionalni razvoj, a nositelj projekta 130.384,50 €. Proračunskih sredstava utrošena su opremu iznose 186.536,68 €, na infrastrukturne radove u iznosu od 250.000,00 €, a na usluge vanjskih stručnjaka 154.713,32 €.
Na lokaciji Grada Stona i poluotoka Pelješca nalazi se brojna prirodna baština, primjerice područja važna za očuvanje vrsta i staništa kao što su: Rasoke do rta Osičac, Uvala Divna, Špilja Izvor kod Jurjevića te zaštitna područja za ptice. U kategoriji spomenika i parkova nalazi se skupina čempresa iznad Orebića kao specijalni rezervat šumske vegetacije, a u kategoriji značajnih krajolika ubrajaju se uvala Vučina te uvala Prapratno.
Poluotok Pelješac obiluje kulturnom baštinom. Na prostoru Stona najznačajnije su Stonske zidine – jedne od najvećih srednjovjekovnih utvrda na svijetu. Potom, stonska solana kao najstarija i najveća sačuvana solana na Mediteranu. Stonski Lapidarij je dio župne crkve, a istovremeno i dio Arheološkog muzeja Dubrovnik. U prizemlju je prezentirana arheološka zbirka 100 kamenih ulomaka od kojih je većina ukrašena pleternom ornamentikom te datira između 9. i 11. st. Kao još jednu značajnu znamenitost izdvajamo i Knežev dvor koji datira u 15. st. Potom, u blizini se nalazi Spila Nakovana – prapovijesni ilirski lokalitet. Kao svjedočanstvo Napoleonova doba na prostoru južne Dalmacije na Pelješcu se nalazi Napoleonova cesta koja povezuje Ston s Orebićem. Orebić je posebno poznat po svojoj pomorskoj tradiciji te je to vidljivo u arhitekturi. Naime, mjesto krase brojne kuće koje su pripadale kapetanima brodova i brodovlasnicima. Kapetanske kuće prepoznatljive su po svojoj dekoraciji i prekrasnim vrtovima. U Pomorskom muzeju mogu se vidjeti različiti izloženi eksponati koji su pripadali pomorcima. Iznad Trpnja nalazi se Gradina koja datira u antičko doba. Na Pelješcu se nalaze i brojne crkve posvećene raznim svecima zaštitnicima.
Treba naglasiti da je Pelješac poznat po izvrsnoj ponudi tradicionalne hrane i pića. Kao primjer izdvajamo uzgoj kamenica u Malostonskom zaljevu, o kojima su sačuvani zapisi još iz rimskog doba. (vidi sliku 2. UZGOJ KAMENICA) Potom, tu je tradicionalni uzgoj vinove loze i proizvodnja vina. Stoga ne čudi da se tu nalazi i prvi hrvatski muzej vinogradarstva i vinarstva otvoren u Putnikoviću. Pelješac ima i zanimljive običaje poput tradicionalnih pjesama poskočica i plesa linđo te karnevalskih povorki.
Slika 2. Uzgoj kamenica u Malostonskom zaljevu
Na temelju svega navedenoga, nudimo potvrdan odgovor na pitanje iz naslova: Može li životni stil na Jadranu biti inspiracija za održivi razvoj? Naime, područje grada Stona i poluotoka Pelješca nudi različite, atraktivne i autentične lokacije ili kako bi se u narodu reklo „odmor za dušu i tijelo“. Pobjeći od užurbanog života i „usporiti“ ritam uz bogatu ponudu prirodnih ljepota, kulture i običaja, vrlo je dohvatljiv cilj ovog projekta.
INTERAKTIVNI INFOGRAM