ČLANAK PODATKOVNOG NOVINARSTVA
Kud’ plovi ovaj bod?
Jeste li ikada u svom životu razmišljali o tome kolika je važnost Europske unije za njene države članice? Zbog čega se uopće provodi kohezijska politika u našoj zemlji? Koliko košta projekt koji smo mi odabrali za istraživanje? Koji ponuđač odnosi ”pobjedu” kada se prilažu ponude za izvođenje radova?
U drugoj fazi našeg putovanja istraživali smo brojke i pokušali iščitati koje odgovore koje one daju na sva ova pitanja. Na početku je bilo potrebno posjetiti mrežnu stranicu Europskih strukturnih i investicijskih fondova (https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/esi-fondovi-2014-2020/op-konkurentnost-i-kohezija/) te proučiti Operativni program ‘Konkurentnost i kohezija’. Taj program za projekte u RH omogućuje 6.831 milijardi €. I to 4.321 mlrd iz Europskog fonda za regionalni razvoj i 2.510 mlrd iz Kohezijskog fonda. U ovom Operativnom programu navodi se 10 područja za koja se mogu dobiti potrebna sredstva. Važno je istaknuti prioritetne osi Zaštita okoliša i održivost resursa te Povezanost i mobilnost zato što se upravo za njih izdvaja najviše novaca. Ono zbog čega smo krenuli u istraživanje brojki je projekt koji smo odabrali za naše istraživanje, Obnova kompleksa bivše crkve i samostana sv. Nikole u Zadru. Sveukupna vrijednost projekta je 29.985.487,36 kuna, a od toga bespovratna sredstva iznose 25.487.664,25 kuna. Preostalih 4.497.823,11 kuna osiguralo je Ministarstvo kulture i medija RH. Za samu pripremu projekta Ministarstvo kulture i medija je zajedno s UNESCO-om i Gradom Zadrom uložilo oko 2,5 milijuna kuna u izradu projektne dokumentacije i arheološka istraživanja unutar kompleksa. Kako smo saznali i od same voditeljice projekta, Nike Cohen, iz agencije ZADRA Nova, tako smo i istraživanjem stranica agencije i Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju https://icua.hr/ pronašli važne podatke vezane uz ponude za izvođenje radova. Na natječaj za izvođenje radova prijavilo se šest tvrtki. To su tvrtke: Krekić Avangard, Zadar (19,5 milijuna kuna) 21.3 Kameni zid, Drniš (21,3 milijuna kuna), Texo Molior iz Cavtata (21.7 milijuna kuna), Minigradnja, Vodice (22.3 milijuna kuna), Reliance i Polinom, Split (23.2 milijuna kuna), i ING-GRAD, Zagreb (29.6 milijuna kuna). Povjerenje za izvršavanje radova dobila je tvrtka Krekić Avangard koja je ujedno dala i najnižu ponudu. Prema Direktivi 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi upotrebljava se pojam „ekonomski najpovoljnija ponuda” jer bi sve pobjedničke ponude trebale biti odabrane u skladu s onim što pojedini javni naručitelj smatra da je ekonomski najpovoljnije rješenje između ponuđenih ( https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex%3A32014L0024). Treba napomenuti i da je odabrana tvrtka već do sada angažirana na većini kapitalnih javnih projekata u Zadru. Trajanje projekta predviđeno je od svibnja 2020. do prosinca 2022.
U uvodnom smo dijelu iznijeli prvi dio najvažnijih brojčanih podataka nakon naše potrage. Sada je potrebno predstaviti i naš projekt. Crkva sv. Nikole je zapravo od samog početka desakralizirana i njeni su prostori služili nekim drugim svrhama. Na primjer, služila je kao vojna bolnica, kasarna, ponekad za održavanje koncerta, ponekih kulturnih događanja i slično. Bivši samostan nalazi se na krajnjem zapadnom predjelu grada povijesne jezgre Zadra. S jedne je strane omeđen sklopom franjevačkog samostana, a s druge gradskim zidinama. Cjelinu tvori bazilika sa zvonikom i stambenim krilima. Kompleks je, slijedeći sam rub jezgre, longitudinalno razvijen u smjeru sjever-jug. Tu za Zadar neobičnu orijentaciju ima i crkva na čije se začelje prislanjaju stambena krila (Vežić, P. (1992): CRKVA I SAMOSTAN SVETOG NIKOLE U ZADRU.). Međutim, sada je stigao trenutak da se taj kompleks obnovi i prenamijeni. Projektni prijedlog ”Obnova kulturne baštine urbanog područja Zadra” prijavio je 2019. Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru u okviru Prioritetne osi 6 „Zaštita okoliša i održivost resursa“, unutar Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Sama svrha projekta je obnova i valorizacija kompleksa bivše crkve i samostana sv. Nikole u Zadru. Ovaj projekt ima za cilj povećati broj zaposlenih u turističkom sektoru, ali i broj posjetitelja kulturne baštine. Isto tako, projektom će se osigurati obnova postojećih i izgradnja novih prostora Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, opremanje istih te njihova prilagodba novim sadržajima s primarnom svrhom unaprjeđenja kulturnih, obrazovnih i znanstvenih komponenti (https://www.grad-zadar.hr/vijest/opce-vijesti-28/obnova-kompleksa-bivse-crkve-i-samostana-sv-nikole-u-zadru-6125.html). Nadalje, najprije nam je važno bilo saznati koliko su naši sugrađani/ke upoznati s provedbom EU projekata u gradu Zadru, a nakon toga još i važnije znaju li za projekt koji se provodi u i oko crkve sv. Nikole. Zato smo prionuli na posao i proveli anketu kojom smo dobili zanimljive podatke. Demografsku skupinu činili su studenti, srednjoškolci i profesori, a dob ispitanika varirala je od 14-65 godina. No, ipak smo najviše odgovora prikupili od studenata i srednjoškolaca, raspon godina 14-26. Zanimljivo je bilo doći do konačnih rezultata, koji su pomalo i iznenađujući. Većina ispitanika nije upoznata s provedbom EU projekata i projekata u samom gradu Zadru. Zbog čega iznenađujući? Možda zato što se od mladih koji pohađaju srednju školu i fakultet očekuje da znaju nešto više o Europskoj uniji, njenoj važnosti i ulozi u društvu. Naposljetku, sigurno o tome uče kroz svoje obrazovanje, a neki su već sudjelovali i u ERASMUS-u (https://www.europarl.europa.eu/factsheets/hr/sheet/141/mladi). Većina ispitanika upoznata je s čime se bavi podvodna arheologija koja, kao što je rečeno, ima veliku važnost za sam projekt. No, nažalost ispitanici nisu upoznati sa samim projektom Obnove kompleksa crkve i samostana sv. Nikole iako skoro svi znaju gdje se crkva nalazi. Nadalje, na pitanja o važnosti projekta za grad Zadar i njegove stanovnike te hoće li sam projekt obnove doprinijeti važnosti kulturne baštine u gradu, većina je ispitanika potvrdno odgovorila. Što nam govore ovakvi podaci? Što dalje poduzeti?
Upravo je sada važno spomenuti cilj našeg istraživanja. Važno je poučiti građane, ali i ostale učenike o tome kako se realiziraju i provode projekti sufinancirani novcem iz EU fondova. Na taj se način može povećati zainteresiranost za projekte slične ovome koji će se izvoditi u bliskoj budućnosti. Zanimljivo je vidjeti koliko novaca netko može imati na raspolaganju kako bi realizirao projekt koji ima veliku važnost za određenu lokalnu zajednicu. No, na koji način to učiniti? Definitivno bi se više o ovoj temi trebalo govoriti kroz medije. Isto tako, naši lokalni mediji trebali bi više izvještavati o samom projektu obnove crkve. Ovim projektom Zadar će postati važno središte podvodne arheologije na Jadranu, a voditelji projekta, kao što je već rečeno, očekuju i značajan doprinos održivom turističkom i gospodarskom razvoju našeg grada te također pridavanje važnosti kulturnoj baštini i starim građevinama našeg grada. Kroz treću fazu našeg putovanja, istražit ćemo i poraditi upravo na nedostacima koji su proizašli iz dosadašnjeg istraživanja. Fizički ćemo razgovarati s našim sugrađanima, ali kontaktirati i pojedince koji nam uvelike mogu razjasniti situaciju. Naravno, potrebno je još više uključiti medije u samu priču, kako bi se detaljnije saznalo i naučilo o svemu što smo kroz ovaj članak istaknuli.
INTERAKTIVNI INFOGRAM
https://infogram.com/more-snova_rezultati-ankete-1h7k2303qm1wg2x?live