ČLANAK PODATKOVNOG NOVINARSTVA
Nadnaslov: Izvještaj o provedbi projekta CASCADE
Naslov: Jadran ostaje bez periski?
Nedavno smo naišle na podatak koji nas je prilično zabrinuo – na području Kvarnerskog zaljeva nije pronađena nijedna živa plemenita periska, a u cijelom Jadranu ima ih tek 20-ak! Razlozi izumiranja periski, ali i drugih ugroženih morskih vrsta su brojni. Bakterije, invazivne vrste, ali i ljudski faktor. Ima li nade da se ugrožene morske vrste poput plemenite periske ipak očuvaju? Moguće rješenje ovog problema leži u integralnom upravljanju obalnim područjem (vidi Infografiku 1. – Integralno upravljanje obalnim područjem).
Podrškom integralnom upravljanju te procjenom kvalitete morskih ekosustava s ciljem obnove i zaštite ugroženih vrsta bavio se i projekt CASCADE. Prihvaćanjem Konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja Republika Hrvatska obvezala se uspostaviti zajednički okvir za integralno upravljanje s ostalim sredozemnim zemljama. Spomenutim projektom nastojao se razviti skup koordiniranih akcija kojima bi se poboljšalo znanje o ekosustavima te procijenila kvaliteta i osjetljivost kopnenih, obalnih i morskih ekosustava u Italiji i Hrvatskoj. Uz navedeno, projektnim aktivnostima nastojala se podići svijest o onečišćenju i zagađenju morskih ekosustava zbog (ne)svjesnog ljudskog utjecaja.
Vodeći partner na projektu bila je talijanska regija Apulia. U projektu je sudjelovalo ukupno devetnaest (pridruženih) partnera, od kojih sedam hrvatskih (Grad Nin, Institut Ruđer Bošković – Centar za istraživanje mora, Dubrovačko-neretvanska županija, Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, Jadranski edukativno-istraživački centar – ATRAC, Javna ustanova „More i krš“, Istarska županija). Hrvatski su partneri na raspolaganju imali 1.728.873,00 eura, odnosno 30% ukupnog budžeta u iznosu od 5.817.547,00 eura. Važnost projekta i ciljeva koji su se njime nastojali postići prepoznala je i Europska unija koja je sufinancirala 85% ukupnih troškova projekta iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF). Provedba projekta započela je 1. siječnja 2020., a završila 31. prosinca 2022. godine. Projekt je obuhvatio ukupno jedanaest pilot područja na talijanskoj i hrvatskoj obali. U Republici Hrvatskoj projektne aktivnosti provodile su se na četiri pilot područja – ušću rijeke Neretve, ušću rijeke Miljašić Jaruge, sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora te ušću rijeke Cetine (Vidi Infografiku 2. – Podaci o projektu CASCADE).
Na ušću rijeke Neretve uzorkovani su sediment, školjke i morska voda u kojima su analizirani različiti parametri s ciljem uspostave optimalnog sustava promatranja obalnih i otvorenih voda. U sklopu projekta Dubrovačko-neretvanska županija opremila je brod kako bi se spriječio rizik od onečišćenja mora te nabavila opremu vrijednu 111 tisuća eura za prevenciju onečišćenja na moru i procjenu morskog ekosustava. Nabavljeni su zaštitna brana za slučajeve onečišćenja mora, brodski kontejner, pomoćna brodica, skimer, odijela za intervencije prilikom poplava, izvanbrodski motor, kao i druga oprema koja je ustupljena na korištenje vatrogascima s područja dubrovačkog primorja. Za potrebe Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode nabavljeni su podvodni dron i ronilačka oprema.
Na ušću rijeke Miljašić Jaruge obavljeni su geomehanički istražni radovi, izrađen je matematički model valovanja te studija utjecaja na okoliš sa svrhom zaštite okoliša i odmuljivanja lučice. Dana 25. lipnja 2022. godine ronioci iz ronilačkog kluba Sv. Roko iz Bibinja u višesatnoj ekološkoj akciji čistili su ušće od nakupljenog otpada.
Na sjeveroistočnom djelu Jadranskog mora projektni je tim iz rovinjskog Centra za istraživanje mora prikupljao podatke o bioraznolikosti staništa i ekosustava, monitoringu i modeliranju ekosustava u Jadranskom moru te sudjelovao u uspostavljanju novih i unapređenju postojećih obalnih sustava za praćenje i upravljanje ekosustavima obalnih i otvorenih voda. Nabavljene su i dvije oceanografske bove, svojevrsni mobilni laboratoriji na moru opremljeni različitim uređajima, koje će znanstvenicima CIM-a omogućiti praćenje stanja Jadranskog mora.
Na ušću rijeke Cetine postavljena je multiparametarska sonda Aquatroll za mjerenje ekoloških uvjeta u moru. Provedeno je praćenje stanja naselja morske cvjetnice (lat. Cymodocea nodosa), a prvi je put snimljeno i stanje velikog grebena busenastog koralja (lat. Cladocora caespitosa). Također, pilotirana je obnova populacije strogo zaštićene i od 2021. godine kritično ugrožene plemenite periske (lat. Pinna nobilis).
Iako ne postoji mnogo dostupnih brojčanih podataka, posebno što se tiče trošenja javnih sredstava, moglo bi se zaključiti da je projekt CASCADE dao doprinos zaštiti morskih ekosustava. Rezultati su očekivani, no na neka pitanja još uvijek nismo dobile odgovore pa ih namjeravamo potražiti i na terenu. Jedno nas pitanje ipak posebno muči. Pitate li se i vi zašto Primorsko-goranska županija ne prepoznaje važnost integralnog upravljanja obalnim područjem i ne čini više za očuvanje ugroženih morskih ekosustava poput periske?
INTERAKTIVNI INFOGRAM
https://infogram.com/cascader1_podaci-o-projektu-cascade-1h7k230n0epjv2x?live