ČLANAK PODATKOVNOG NOVINARSTVA
Koliko iz Europe „izvlačimo“ za ekologiju
Provedeno istraživanje sufinanciranih projekata iz Europskog strukturnog i investicijskog fonda, Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ za razdoblje 2014.-2020. na mrežnoj poveznici https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/esi-fondovi-2014-2020/op-konkurentnost-i-kohezija/ donijelo je neke zanimljive rezultate. Podaci ukazuju na količinu uloženih financijskih sredstava u ekološke u odnosu na ostale projekte i to u pet najvećih gradova Republike Hrvatske, odnosno četiri županije čija su oni središta i Grad Zagreb.
Pod ekološkim projektima su različiti tipovi operacija kao što su: obnova energetske učinkovitosti javne infrastrukture, industrijskih postrojenja i stanova; korištenje obnovljivih izvora energije; obnavljanje postojeće infrastrukture radi smanjenja gubitaka energije; gospodarenje kućanskim otpadom; pročišćavanje otpadnih voda; promicanje mjera energetske učinkovitosti, poboljšanja kvalitete zraka, očuvanja biološke raznolikosti i borbe protiv klimatskih promjena; sanacija onečišćenih područja i sl.
Rezultati grafikona naziva “Dodijeljena sredstava ekološkim projektima u odnosu na ukupna dodijeljena sredstva projektima iz Europskog strukturnog i investicijskog fonda, Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ za razdoblje 2014. – 2020. u Zadarskoj, Splitsko – dalmatinskoj, Osječko – baranjskoj, Primorsko – goranskoj županiji i Gradu Zagrebu” ukazuje kako je u svim promatranim područjima znatni udio ekoloških projekata u ukupno financiranim projektima.
Financijski udio ekoloških projekata u odnosu na ostale odobrene projekte iz Europskog strukturnog i investicijskog fonda, Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ za razdoblje 2014. -2020. u Gradu Zagrebu, Osječko – baranjskoj, Primorsko – goranskoj, Splitsko – dalmatinskoj i Zadarskoj županiji
Najveći udio ekoloških projekata u ukupno financiranim projektima je u Primorsko – goranskoj županiji (čak 3.810.695.396,81 kuna od ukupno 5.072.849.032,20 kuna), dok je najmanji udio u Gradu Zagrebu (6.677.911.917,25 kuna od 24.756.216.548,51 kuna).
Podaci za Grad Zagreb nisu iznenađujući i nikako ne upućuju na činjenicu da tamo ekološki projekti nisu prepoznati kao vrlo važni. U Zagrebu je naime najviše ulaganja u ekološke projekte, ali s obzirom na činjenicu kako je on hrvatsko kulturno, znanstveno, gospodarsko, političko, prometno i administrativno središte vrlo su velika ulaganja u cestovnu, željezničku i vodnu infrastrukturu te projekte razvoja malih i srednjih poduzeća i zato je omjer između financiranja ekoloških i ostalih projekata upravo ovakav.
Najvrjedniji ekološki projekt u Zadarskoj županiji je „Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracija Zadar – Petrčane“ vrijedan 453.641.772,00 kuna. Promatrajući samo našu županiju po financiranim tipovima operacija spomenutog fonda prikazanu grafikonom „Udio projekata po tipovima operacija u ukupno odobrenim projektima iz Europskog strukturnog i investicijskog fonda, Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ za razdoblje 2014.-2020. u Zadarskoj županiji” uočavamo dominantni udio ekoloških projekata, 65,77% u odnosu na ostale tipove operacija kao što su: ulaganja u zdravstvenu, obrazovnu i socijalnu infrastrukturu (7,20%), poslovnu infrastrukturu za mala i srednja poduzeća (5,35%), ulaganja u morske luke (4,40%) i dr.
Udio projekata po tipovima operacija u ukupno odobrenim projektima iz Europskog strukturnog i investicijskog fonda, Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ za razdoblje 2014.-2020. u Zadarskoj županiji
Tri najvrjednija ekološka projekta odnose se na „Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracija Zadar – Petrčane“ (453.641.772,00 kuna), „Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje“ (377.326.793,56 kuna) i „Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracija Nin – Privlaka – Vrsi“ (317.776.078,40 kuna).
Preko milijun kuna za izobrazbu Zadrana o gospodarenju otpadom. Istražujući projekt kojeg mi pratimo „Program izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom na području Grada Zadra” uspjeli smo samo pronaći podatke kako je na projekte aktivnosti, a to su: upravljanje projektom, promocija i vidljivost projekta i provedba izobrazno – informativnog programa ukupno utrošeno 1.455.985,48 kuna. Europska unija je sufinancirala ovaj projekt u iznosu od 1.193.442,53 kuna (81.97% ukupno potrebnih sredstava), dok je prijavitelj projekta, Grad Zadar, u projekt je uložio vlastitih 262.542,95 kuna (18.03% potrebnih sredstava). Nismo uspjeli pronaći neke informacije koje nam se nameću od samog početka našeg istraživanja, a to su: koliki je udio uloženih sredstava u pojedine projektne aktivnosti, na koji način se provjeravala realizacija zacrtanih ciljeva projekta te u konačnici je li ovaj projekt građane Grada Zadra stvarno učinio ekološki osjetljivijim i promijenio njihove loše navike vezane uz odlaganje otpada? Za tim odgovorima nastaviti ćemo i dalje tragati.
Provedena anketa u Srednjoj školi Obrovac. Za kraj proveli smo anketu u našoj školi među učenicima i profesorima. U anketi je sudjelovalo 68 od ukupno 72 učenika i 26 od ukupno 27 profesora. Anketom smo željeli provjeriti kakav je naš odnos prema zaštiti okoliša, kako i koliko razmišljamo o ovoj važnoj tematici te smatramo li kako bismo dodatnom edukacijom mogli promijeniti naše loše navike i dodatno zaštiti prirodu koja nas okružuje. Rezultate ankete prikazali smo na interaktivnim grafikonima koje možete pronaći na sljedećoj poveznici.