IZVJEŠĆE O PROVEDENOM GRAĐANSKOM PRAĆENJU NA PLATFORMI MONITHON.EU

 

Izvješće možete pronaći OVDJE.

 

AKTIVNOSTI GRAĐANSKOG PRAĆENJA ODABRANOG PROJEKTA

OD LUKE DO LUKE – JAČANJE ZAJEDNIŠTVA

Aktivnosti 3. lekcije započeli smo sastankom u školi s voditeljicom projekta na kojem smo se upoznali s zadacima iz ove lekcije i pripremili plan terenskog posjeta (termin i pitanja). Podijelili smo zadatke ove lekcije među članovima tima i dogovorili sastanke (uživo ili putem kratkog intervjua elektronskim putem) s ključnim osobama – partnerima u odabranom projektu.

Naša najvažnija aktivnost bio je terenski posjet Županijskoj lučkoj upravi Zadar, partneru projekta Framesport. Ukupan proračun ŽLU Zadar u projektu je 352.925,00 Eura, od čega je EU sufinanciranje 85%. U razgovoru s pomoćnicama ravnatelja, gđom Brankom Batur i gđom Martom Gundić, dolazimo do potrebnih informacija o Master planu razvoja luka u našoj županiji.

Jedna od aktivnosti je i izlet lukama u blizini mjesta prebivališta koje su obuhvaćene Master planom za Zadarsku županiju te kratki video zapis trenutnog stanja luke. Video zapise bi objavili na društvenim mrežama uz kratki opis planiranih aktivnosti za unapređenje te luke.


Ostale aktivnosti obuhvaćale su komunikaciju putem elektroničke pošte i telefonsku komunikaciju, putem kojih smo došli do traženih informacija kod partnera projekta kao što je Županijska lučka uprava Umag-Novigrad. Ukupan proračun Lučke uprave Umag – Novigrad u projektu je 327.043,00 eura od čega je EU sufinanciranje 85% (€ 277.986,55), a vlastita sredstva 15% (€ 49.056,45). Ravnatelj ŽLU Umag-Novigrad, gdin Doriano Labinjan izlazi nam u susret i prenosi najvažnije podatke o okončanom pilot projektu “SMARTPORT”.

Doriano Labinjan, ravnatelj Županijske lučke uprave Umag-Novigrad

Učenik: S kojim ste specifičnim ciljem krenuli za luke Vaše županije?

Ravnatelj: Krenuli smo s ciljem da poboljšamo način upravljanja i funkcioniranja Lučke uprave Umag – Novigrad.

Učenik: Koje ste nedostatke od početka financiranja projekta uklonili?

Ravnatelj: Način evidentiranja svih vezova (komunalnih i nautičkih), te evidencija i naplata vezova bila jepostavljena na niskom stupnju digitalizacije. Postojale su mašine za naplatu koje nisu bile povezane s centralnim sustavom i podaci su se morali ručno iz kartice prebacivati u računalo. Mašine su bile velike I nepraktične za rad i prilično skupe, a u slučaju pada u vodi nisu bile više upotrebljive i postojao je veliki rizik gubitka podataka. Novim projektom naplata se radi preko mobitela koji su povezani na „CLOUD“ i svaki račun se trenutno evidentira u „CLOUD“ tako da ne postoji rizik gubitka podataka, a u svakom trenutku možemo promatrati naplatu, te grafički prikazati stanje veza u luci. Za štampanje računa koriste se mali prijenosni blutooth printer koji se mogu lako zakačiti i prenositi.

Svi komunalni i nautički vezovi se grafički prikazuju na digitalnoj mapi sa stanjem svakog veza. Također su postavljeni senzori koji bilježe dali je neko plovilo pristiglo na vez u luci, te daje lučkom nadzorniku signal da se neko plovilo vezalo tako da može promptno pristupiti naplati. Sve se navedeno prikazuje na digitalnoj mapi. Postavljene su pametne kamere jedna koja prikazuje lučko područje u 180°, a druga kamera slika i mjeri duljinu plovila koji ulaze u luku. Radi poboljšanja eko mobilnosti nabavljeno je plovilo duljine 7m s električnim motorom i baterijama. Osim nulte emisije CO2 plovilo na električni pogon je poprilično tiho jer nema buke motora.

Učenik: Planirate li provesti sve projektne aktivnosti do 30. lipnja 2023. godine?

Ravnatelj: Da. Pilot projekt je okončan.

Učenik:  Koliko ste financijskih sredstava u razvoj luka Vaše županije utrošili od početka projekta?

Ravnatelj: Do sada od ukupno 327.043,00 € što smo imali na raspolaganju  potrošeno je cca 300.000,00 €, a ostatak planiramo potrošiti do kraja projekta.

Učenik: Smatrate li da su luke Vaše županije sada učinkovitije?

Ravnatelj: Lučka uprava Umag – Novigrad, apsolutno da.

 

Stupili smo u kontakt i s Lučkom upravom Senj odnosno voditeljem/koordinatorom projekta Framesport, gdinom Ivanom Vukelićem koji nam je također dao odgovore o realizaciji projekta.

Učenik: S kojim ste specifičnim ciljem krenuli za luke Vaše županije?

Voditelj: U projekt Framesport smo krenuli sa ciljem izrade Master plan dokumenta koji pokriva moguće potencijale i razvoj luka kojima upravlja Lučka uprava Senj. Radi se o strateškom dokumentu koji je osnova za daljnji razvoj luka na ovom području, tim više što je područje grada Senja orijentirano na more i iznimno je bitno da podignemo nivo usluge u našim lukama.

Učenik: Planirate li provesti sve projektne aktivnosti do 30. lipnja 2023. godine?

Voditelj: Lučka uprava Senj provesti će sve svoje projektne aktivnosti unutar Framesport projekta do 30. lipnja ove godine.

Učenik: Koliko ste financijskih sredstava u razvoj luka Vaše županije utrošili od početka projekta?

Voditelj: Lučka uprava Senj je unutar Framesport projekta potrošila 180 000€ na sve svoje projektne aktivnosti koje su se ticale izrade Master plana, od čega je EU financirao 157 tisuća, a Lučka uprava Senj 27 tisuća eura. Naravno da smo imali i ostalih projekata koji nisu u sklopu Framesport projekta gdje smo ulagali vlastita sredstva i sredstva nadležnog ministarstva, te EU sredstva.

Učenik: Možete li nam reći nešto više o njima?

Voditelj: Jedan od projekata kojeg bismo željeli istaknuti, a financiran je od strane EU je izgradnja nove rampe u trajektnoj luci Stinica. Ostvarenjem tog projekta, izgradnjom nove rampe omogućit će se kvalitetniji i brži transport vozila i putnika. Ako se u cjelini gleda projekt treće rampe u Stinici koji je kandidiran prema EU-u, sa svim planiranim aktivnostima njegova vrijednost je 18.917.865,94 kuna, u čemu je i iznos izgradnje rampe u trajektnom pristaništu Stinica, a ukupni prihvatljivi troškovi iznose 16.080.186,04 kuna. Ukupno trajanje cijelog projekta iznosi 30 mjeseci. Ostali projekti odnose se na održavanje luka i obnavljanje lučkog područja.

Učenik: Smatrate li da su luke Vaše županije sada učinkovitije?

Voditelj: U svim projektima u kojima sudjelujemo i koje smo izvršili podigli smo učinkovitost naših luka.

VIDEOZAPIS PROVOĐENJA AKTIVNOSTI GRAĐANSKOG PRAĆENJA I POSTAVLJENA PITANJA

 

1.Pitanje

Možete li nam reći nešto više o usvojenom Master planu za razvoj luka Zadarske županije?

  •  Master plan je bazni dokument za planiranje razvoja lučkog sustava sukladno prostornim mogućnostima, zahtjevima gospodarstva i potrebama lokalnog stanovništva. Isti podrazumijeva sveobuhvatni plan nastao na temelju najširega uvida u problematiku s ciljem pružanja općih smjernica temeljem kojih je moguće u budućnosti napraviti optimizaciju analiziranog tematskog područja u najčešće srednjoročnom vremenskom razdoblju (do 10 godina). Njegova je izrada bila uvjetovana potrebom daljnjeg održivog razvoja malih luka na području Zadarske županije.Master plan uključuje trenutne podatke o lukama, analizu potreba, zakonodavni okvir, prijedlog kriterija za klasifikaciju luka, prostorno planiranje, buduće mjere razvoja, uključujući usluge i dostupne informacije za korisnike. Ovaj će dokument prvi put na smislen i sustavan način klasificirati različite razine luka. Navedeno je od izuzetne važnosti za budući razvoj lučkog sustava Zadarske županije te će definirati potrebne korake i smjernice za razvoj lučkog sustava u cilju poboljšanja infrastrukture, komercijalizacije lučkog prostora, korisničkih usluga, dostupnih informacija za korisnike i poticanja prekogranične suradnje / usluge.

2. Pitanje

Jesu li ovim projektom obuhvaćene sve luke županije ili samo prioritetne? Koji su kriteriji za odabir?

  •  Ovim projektom nismo mogli obuhvatiti svih 113 luka kojima upravlja Županijska lučka uprava Zadar, već smo se odlučili za 20 luka (ugl. putničkog i nautičkog karaktera) na našem području koje bi mogla doživjeti novi razvojni zamah (8 luka otvorenih za javni promet županijskog značaja – Preko, Biograd n/M, Tkon, Brbinj/Lučina, Pag, Zaglav, Fortica, Silba/Žalić te 12 luka otvorenih za javni promet lokalnog značaja – Sali, Molat/Lučina, Božava, Maestral, Kukljica, Draženica, Vinjerac, Jazine, Petrčane, Bibinje/Jaz, Foša i Novigrad).Većina luka županijskog značaja svoj značaj temelji na linijskom prometu koji se u njima odvija i koji je od presudne važnosti za lokalno stanovništvo, dok većina luka lokalnog značaja svoj značaj temelji na komunalnom karakteru, tj. mogućnost pristajanja i prihvaćanja plovila lokalnog stanovništva.Neke od lokalnih luka imaju skromne lučke kapacitete, prosječnu lučku infrastrukturu i nisku razinu raspoloživih dodatnih sadržaja. Također, utvrđeno je da u većini luka lokalnog značaja nema potrebe razvijati linijski javni i priobalni promet.Iako većina luka općenito zadovoljava osnovne potrebe svojih korisnika luka, postoji potražnja za povećanjem kapaciteta i infrastrukture u svim lukama. Povećanje broja i kvalitete dodatnih usluga trebalo bi biti od koristi svim korisnicima.

3. Pitanje

Možete li nam definirati pilot projekte obuhvaćene Master planom?

  •  Pilot akcija je u skladu s glavnim ciljem zadaće razvoja strateškog okvira koji se bavi daljnjim razvojem i planiranjem malih luka duž jadranske obale. Ostvareni su ciljevi iz smjernica strateškog upravljanja i razvoja malih luka u suradnji Italije i Hrvatske, uz poštivanje zakonodavnog okvira. Pilot-projekt spada u kategoriju prostornog uređenja i upravljanja za dugoročne regionalne planove, te su stoga Master planom obuhvaćene relevantne županijske luke za ŽLU Zadar, koje su od iznimne važnosti za gospodarske, turističke i ekološke sustave. Ovaj Master plan primjenjiv je i za druge luke na Jadranu, bilo s hrvatske ili talijanske strane, uz prilagodbu infrastrukturnih, organizacijskih i gospodarskih aspekata željenim lukama.